Tehnologija hvatanja i skladištenja ugljika igra ključnu ulogu u rješavanju problema emisija stakleničkih plinova iz industrijskih procesa i fosilnih goriva. Hrvatska ima veliki potencijal za geološko skladištenje CO2 u sjevernoj Hrvatskoj - pokazalo je istraživanje koje je izradila Agencija za ugljikovodike
Osim ugljikovodika kojima se Agencija primarno bavi, od 2018. započeta je određena energetska tranzicija i odmak od ugljikovodika prema obnovljivim izvorima energije. Zbog geopolitičkih implikacija i izazova praćenih prirodnim smanjenjem proizvodnje ugljikovodika, Agencija prolazi kroz vlastitu transformaciju i rebranding okrećući se zelenijoj i obnovljivoj energiji poput geotermalne, geološkog skladištenja CO2 i novih mogućnosti održive hibridne energije – izjavio je Marijan Krpan, predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike, u uvodnom govoru na održavanju „EUSAIR Energy Round Table on Hydrogen, Geothermal Energy and New Technologies“.
Republika Hrvatska je u posljednjih pet godina napravila veliki napredak u aktiviranju svojih geotermalnih potencijala. Aktiviranju je posebno pridonio Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, koji jasno regulira aktivnosti vezane uz geotermalnu energiju i time cijeli proces čini prihvatljivim i transparentnim za investitore. Proveli smo nekoliko natječaja za korištenje geotermalne energije za grijanje, za što postoji veliki interes lokalne zajednice. Pokrenuli smo i ulaganja u proizvodnju električne energije, koja će zbog svojih karakteristika kao osnovnog energenta u budućnosti imati važnu ulogu u stabilnosti opskrbe.
1.lipnja 2023. zatvoreno je nadmetanje za novih šest istražnih prostora geotermalne vode u energetske svrhe, te je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja izdalo pet dozvola za istražne prostore: Leščan, Međimurje 5, Pčelić, Sječe i Kotoriba.
Sudjelujući na panelu „Future of geothermal energy“ direktorica Sektora za geotermalnu energiju Martina Tuschl, kazala je kako, zahvaljujući bazi bušotinskih podataka kojom Agencija za ugljikovodike raspolaže, deriskira potencijalne prostore za investitore, kojima su to dragocjeni ulazni podaci koji dobro definiraju istražne prostore i koji potvrđuju geotermalni potencijal, što investitorima značajno smanjuje rizik i troškove početnih ulaganja u istraživanje.
Naše najnovije aktivnosti vezane su uz analize i promicanje mogućnosti primjene novih održivih OIE tehnologija kao što su vodik i CCS.
Više o tome govorilo se na panelu „Hydrogen - gas of the future“.
Vesna Kučan Polak, direktorica Sektora za poslovni razvoj i nove tehnologije, govorila je o Agenciji u kontekstu Nacionalnog koordinacijskog tijela za vodik.
U tom smislu Agencija je nominirana Zakonom o obnovljivim izvorima energije kao nacionalno koordinacijsko tijelo za projekte vezane za vodik.
Cilj nam je pomoći boljem povezivanju i suradnji svih zainteresiranih strana u Hrvatskoj i EU, a time i bržoj implementaciji projekata vodika u RH.
Također, započeli smo izradu Studije plana razvoja i primjene vodika koja će definirati implementacijska područja i projekte vezane uz čisti vodik, tj. primjenu vrijednosnog lanca vodika koji se odnosi na proizvodnju, transport i distribuciju, korištenje i pohranu vodika kao i tehnologiju povezanu uz vodik.
Govoreći o novim tehnologijama, na panel diskusiji „New Technologies in decarbonization context“, Lidija Božić, voditeljica Službe za eksploataciju govorila je o novim tehnologijama dekarbonizacije.
Tehnologija hvatanja i skladištenja ugljikovog dioksida igra ključnu ulogu u rješavanju problema emisija stakleničkih plinova iz industrijskih procesa i fosilnih goriva. Hrvatska ima veliki potencijal za geološko skladištenje CO2 u sjevernoj Hrvatskoj, pokazalo je istraživanje koje je izradila Agencija za ugljikovodike. Osim skladištenja ugljičnog dioksida u iscrpljenim ležištima nafte i plina, postoji i mogućnost skladištenja u dubokim slanim vodonosnicima. Uzimajući u obzir rezultate studije, identificirana je lokacija Bockovci i projekt skladišta CO2 GT CCS te je dodan kao kandidat na PCI listu.
Vjerujemo da je bitno proširiti tehnologiju CCS u ovom desetljeću kako bi sve europske zemlje mogle ostvariti njezin golemi potencijal dekarbonizacije. To će biti ključno za osiguravanje konkurentnosti europske industrije dok se približavamo ciljevima neto nule.
