Agencija za ugljikovodike i ove je godine podržala, devetu po redu, energetsku konferenciju Jutarnjeg lista, koja je održana u srijedu, 29. siječnja 2025. u hotelu Esplanade.
Konferencija je okupila 200-tinjak stručnjaka iz energetskog sektora, mahom predstavnika vodećih hrvatskih energetskih kompanija, državnih fondova i agencija te znanstvenih institucija, oko teme „Vizija energetske budućnosti Hrvatske“.
O budućnosti nafte i plina u kontekstu globalnih izazova govorio je Marijan Krpan, predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike iznoseći četiri moguća scenarija razvoja naftno-plinskog sektora: spora evolucija, nastavak trenutačnog trenda, održiva transformacija i ostvarenje ambicioznih klimatskih ciljeva. Naglasio je da postizanje globalnih klimatskih ciljeva zahtijeva smanjenje potrošnje i proizvodnje nafte i plina. Međutim, unatoč Pariškom sporazumu iz 2015., proizvodnja i potrošnja ovih energenata nastavile su rasti. Prema dostupnim podacima, globalna proizvodnja nafte porasla je s 97 milijuna barela dnevno 2015. na 105 milijuna barela dnevno 2024. godine uz isti trend potrošnje. Sličan trend zabilježen je i kod proizvodnje plina, koja je porasla s 3.650 milijardi kubičnih metara 2015. na 4.350 milijardi kubičnih metara 2024. godine, potrošnja plina pratila je rast proizvodnje. Predsjednik uprave je također istaknuo kako na globalnoj razini istraživanja ugljikovodika nisu prestala te da se i dalje otkrivaju nova, značajna nalazišta nafte i plina. Uz povećanje iscrpka iz postojećih ležišta te novim otkrićima i korištenjem modernih tehnologija, svjetska potražnja za naftom i plinom itekako može biti zadovoljena i u idućim godinama.
Hrvatska također ne zaostaje za tim trendom. Zahvaljujući nadmetanjima za izdavanje dozvole za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika koje provodi Agencija, na području panonskog bazena otkrivena su nova nalazišta ugljikovodika, prvenstveno plina.
Prošlogodišnja proizvodnja plina bila je na razini od 784 milijuna kubnih metara, što je nešto više od 2,1 milijun kubnih metara plina dnevno. Nova otkrića donose dodatnih 1,68 milijuna kubnih metara dnevno, što je oko 70 % postojeće domaće proizvodnje. Iako je riječ o otkrićima koje tek treba privesti proizvodnji, potencijal za eksploataciju ugljikovodika u panonskom bazenu imat će značajan utjecaj na domaću proizvodnju.
Transformacija potencijala geotermalne energije u projekte
Agencija je napravila i iskorak prema iskorištavanju potencijala geotermalne energije. Provedena su nadmetanja radi odabira najpovoljnijih ponuditelja za istraživanje geotermalnih voda, a koja su usmjerena prema budućoj proizvodnji električne energije i toplinarstvu.
Također, zahvaljujući projektu „Priprema i istraživanje geotermalnog potencijala u kontekstu centraliziranog grijanja“, koji je inicirala i operativno provodi Agencija za ugljikovodike, otvorena je mogućnost da se geotermalni potencijal u blizini gradova Velika Gorica, Osijek, Vinkovci i Zaprešić poveže s centralnim toplinskim sustavom, kako bi se u budućnosti, ako se to pokaže uspješno i pozitivno, praktički cijeli gradovi mogli grijati iz geotermalnih izvora energije. Riječ je o projektu za koji je, uz pomoć Ministarstva gospodarstva, osigurano 50,78 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).
U Velikoj Gorici trenutačno traju radovi na pripremi bušotinskog radnog prostora. Početak izrade bušotine planiran je u ožujku, a u lipnju će se znati i rezultati, odnosno je li potvrđen taj potencijal i može li se nastaviti dalje s realizacijom projekta. Istodobno s izradom bušotine u Velikoj Gorici, počet će priprema terena za bušotinu u Osijeku nakon čega slijede Vinkovci i zatim Zaprešić. Cijeli projekt trajat će oko godinu i pol dana. (video prilog)
„Vrijednost projekta izrade bušotine u Velikoj Gorici iznosi 11,24 milijuna eura. Nakon izrađene i utisne bušotine, a kako bi sustav bio „zatvoren“ geotermalna energija moći će se koristiti za toplinarski sustav grada Velike Gorice.“ zaključio je Marijan Krpan, predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike.
