Nove tehnologije

Europska strategija za vodik identificira vodik kao važan element za dekarbonizaciju prometa, industrije, električne i toplinske energije i postizanje nulte emisije do 2050. godine.

Hrvatska strategija za vodik do 2050. godine naglašava prednosti razvijanja potencijala vezanog za vodikovu ekonomiju te je usklađena s ciljevima Europske strategije za vodik, kao i s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030.

Studija plana razvoja i primjene Hrvatske strategije za vodik do 2050. godine - definira ciljeve, mjere i dinamiku provedbe Hrvatske Strategije za vodik i ujedno i podloge za ispunjavanje obveza prema Direktivi o promicanju energije iz obnovljivih izvora energije (RED III direktiva EU).

Zeleni vodik zauzima značajno mjesto u europskim strukturnim i investicijskim fondovima. Očekuje se da će ulaganja u tehnologije povezane s vodikom pridonijeti razvoju kružnog gospodarstva i energetskoj tranziciji prema klimatski neutralnoj Europskoj Uniji.

Za gospodarstvo zasnovano na vodiku nužna je međusektorska suradnja i dijalog svih dionika kako bi se na temelju najbolje prakse osigurali adekvatni regulatorni uvjeti.

Agencija za ugljikovodike raspolaže kvalitetnim stručnim kadrovima za podršku u ostvarivanju ciljeva NPOO-a temeljem Hrvatske strategije za vodik.

Agencija intenzivno radi na promoviranju i aktivaciji projekta vezanih uz mogućnost praktične primjene tehnologije hvatanja i trajnog zbrinjavanja ugljikova dioksida (engl. Carbon Capture and Storage, CCS) za koje smo izradili Studiju mogućnosti primjene tehnologije prikupljanja i trajnog zbrinjavanja CO₂ u RH, a koja bi trebala biti temelj za izvođenjem pilot projekta.

Zbrinjavanje CO₂ u geološke svrhe jedan je od ključnih elemenata energetske strategije, jer se pokazalo kao ključna karika u smanjenju emisija CO₂ u atmosferu.

Energija pučinskog vjetra je čista i obnovljiva energija dobivena iskorištavanjem snage vjetra koji se proizvodi na otvorenom moru gdje postiže veću i konstantniju brzinu nego na kopnu zbog nepostojanja barijera. Kako bi se taj resurs maksimalno iskoristio, postavljaju se megastrukture koje se nalaze na morskom dnu i opremljene su najnovijim tehničkim inovacijama.

Kroz djelovanje Koordinacije za sigurnost odobalnih objekata, Agencija je upoznata sa sigurnosnim elementima objekata na moru, stoga bi sljedeći koraci bili postavljanje hrvatskog pravnog okvira koji bi stvorio preduvjete za upotrebu pučinskih vjetroelektrana (wind-offshore farme).