Utjecaj na turizam

Je li turizam ugrožen i u kolikoj mjeri?

Turizam i ugljikovodici – simbioza održivog razvoja pametne države.

U javnosti se postavlja potpuno pogrešna teza, a to je turizam ili bušenje. Koliko je teza pogrešna pokazuje primjer Istre odnosno naš vlastiti primjer. U okolici Istre imamo 20 platformi koje proizvode plin već 15 godina. Tamo se samo prošle godine izbušilo pet novih bušotina, a turizam u Istri nikad nije bilježio bolje rezultate.

Zadnjih 40 godina u Jadranu se istraživalo i eksploatiralo dok je istovremeno turizam rastao. Kao što turisti koji danas ljetuju u Hrvatskoj nisu svjesni platformi u Jadranskom moru, neće biti niti sutra. Turizam je najvažnija gospodarska grana u Republici Hrvatskoj, koja ne smije i neće biti ugrožena ovim projektom.

Ne samo da naši turistički konkurenti kao što su Italija, Crna Gora, Grčka, Malta, Cipar, Francuska i Španjolska imaju aktivne primjere suživota i paralelnog razvoja industrije ugljikovodika i turizma nego je takav primjer upravo Hrvatska, a najizraženiji primjer je upravo desetljetna eksploatacija u Sjevernom Jadranu.

Santa Barbara u Kaliforniji je primjer top turističke destinacije u svijetu u blizini koje se već godinama eksploatira nafta. Kalifornija eksploatira oko 7% ukupne Američke proizvodnje nafte, a neke platforme su na svega 3 km od obale. Novim regulatornim okvirom postavljena je zabrana na 6 km od obale.

Možete li pojasniti gdje će se nalaziti platforme, na koji način će se to izvoditi i hoće li se vidjeti s obale?

Platforme će se nalaziti tamo gdje to dozvoli procjena utjecaja na okoliš i neće se vidjeti s obale.

Platforme se neće vidjeti s obale. Ukoliko se za vrijeme istraživanja utvrdi komercijalno otkriće nafte i/ili plina razrada ležišta mora se planirati na način da platforma ne bude vidljiva s obale, u suprotnom sama procjena utjecaja na okoliš neće proći.

Ako se komercijalno otkriće pronađe, po ograničenjima koja donosi Strateška studija eksploatacijske platforme s pratećom infrastrukturom trebaju biti smještene tako da ne narušavaju vizure točaka od interesa za turizam tj. platforme se ne smiju vidjeti s plaža, naselja i turističkih zona. Bušotina može biti više kilometara udaljena od same platforme no, ako i tada preporuka Strateške studije ne bude mogla biti ispoštovana, neće doći do ekspolatacije.

Kako se platforme neće vidjeti s obale ako se za burnog vremena s obale može vidjeti Italija? Kako se onda neće vidjeti platforme na 6 ili 10 km?

Vidimo obalu Italije, ali ne i njihovih 114 platformi.

Trenutno na sjevernom Jadranu imamo 20 platformi koje ni u kom trenutku nisu vidljive s obale. Ukoliko vidimo na pojedinim mjestima obalu Italije isto ne znači da vidimo i 114 talijanskih platformi.

Upravo kako bi se onemogućilo istraživanje u blizini obale i otoka što ranije nije bio slučaj, a s prvenstvenim ciljem eliminiranja negativnog utjecaja na turizam s aspekta vidljivosti kao i zaštite okoliša donesena su ograničenja kojima su postojeće granice istražnih prostora s 0 km od obale i 0 km od otoka pomaknute na minimalno 10 km od obale i 6 km od otoka.

To ni u kom slučaju ne znači da će se  platforme nalaziti na samim granicama istražnih prostora te je apsolutno pogrešna konstatacija da se je istražnim prostorima omogućilo postavljanje platformi na 10 km od obale i 6 km od otoka.

Prije svega rade se istražne radnje koje bi trebale ustanoviti da li na određenom prostoru ima ugljikovodika i to u toj mjeri da bi eksploatacija bila isplativa. Te radnje u trajanju od 2 do 6 mjeseci se također moraju raditi na način i u vrijeme kada ne ugrožavaju zaštićene životinjske vrste i staništa u Jadranskom moru, kao ni turizam i ribarstvo.

Od turizma zarađujemo 57 milijardi kuna godišnje dok se moguća zarada od eksploatacije kreće između milijardu i 6 milijardi kuna godišnje?

Uspoređuju se kruške i jabuke. Kada već uspoređujemo, uspoređujmo prave brojke, znači 57 milijardi kuna prihoda od turizma s 20 milijardi kuna mogućih prihoda od eksploatacije.

Kad govorimo o brojkama, 57 milijardi kuna godišnje koje se konstantno spominju je prihod, međutim, kada je riječ o dobiti tu je priča puno šturija i do stvarnih konkretnih pokazatelja je puno teže doći. Turizam u sezoni privremeno oporavlja tržište rada i smanjuje nezaposlenost. Međutim, mi danas ne možemo doći do konkretnih brojki koliko je zaista udio izravne koristi za državni proračun u prihodima od turizma.

Ukoliko pak pričamo o eksploataciji i uzmemo u obzir jedan od konzervativnijih scenarija tada govorimo o prihodima oko 20 milijardi kuna i neto dobiti za državni proračun oko 6 milijardi kuna. Što znači da možemo uspoređivati 57 milijardi kuna sa 20 milijardi kuna i u konačnici možemo imati oboje odnosno generirati prihode od 77 milijardi kuna.

Utjecaj na nautički turizam?

Nema utjecaja.

Posebna pažnja posvećena je nautičkom turizmu, stoga je unutar Strateške studije utjecaja na okoliš određeno da se dijelove pojedinih istražnih prostora treba modificirati tako da se isključe područja visoke privlačnosti za nautički turizam koja su posebno izražena oko otoka Visa. Također obveza je u dogovoru s Ministarstvom turizma prilagoditi i uskladiti aktivnosti istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na drugim konkretnim područjima prepoznatljivim po nautičkom turizmu.

Kontakt
Željka Rukavina