Istraživanje i eksploatacija nafte i plina

Frakturiranje?

U javnosti se pojavljuju napisi kako će se prilikom eksploatacije koristiti i metoda frackinga. Potrebno je pojasniti da postoje različite vrste frakturiranja, a ona s kojom se javnost na neki način straši – nikada nije bila prisutna u Hrvatskoj niti će ikada biti.

Dakle, pri naftnim operacijama postoji razlika između frakturiranja i masivnog hidrauličkog frakturiranja.

Frakturiranje se izvodi u naftnim i plinskim ležištima kako bi se pospješila proizvodnja nafte i plina. U Hrvatskoj, kao i u svim zemljama u kojima se proizvodi nafta i plin, ta metoda se koristi već vise od 50 godina. Ležišta na kojima se izvodi takvo frakturiranje nalaze se na velikim dubinama i pri tim operacijama ne dolazi do kontakta s vodonosnicima. Takvo frakturiranje se izvodi u propusnim ležištima te se zbog toga ne primjenjuju visoki tlakovi i velike količine vode kao kod masivnog hidrauličkog frakturiranja. Upravo o takvom frakturiranju zadnjih dana puno se govori i na neki način plaši javnost.

U Hrvatskoj se masivno hidrauličko frakturiranje ne izvodi i nikad nije. Agencija za ugljikovodike sudjeluje u radnim skupinama po navedenom pitanju pri Europskoj Komisiji. Preporuku o minimalnim načelima eksploatacije ugljikovodika primjenom postupka hidrauličkog frakturiranja poput plina iz škriljevca do srpnja 2014. godine dužne su bile implementirate sve države članice koje svojim regulatornim okvirom isto i dozvoljavaju. RH se kao članica EU krajem 2014. godine unutar radne skupine koja se bavi pitanjima masivnog hidrauličkog frakturiranja iz škriljevca jasno opredijelila da ne dozvoljava niti planira dozvoliti navedenu metodu frakturiranja, kao i većina članica EU.

Zašto se ide u ovaj projekt?

Energenti kao što su nafta i plin su pokretači gospodarskog rasta.

Hrvatska ima bogatu povijest proizvodnje nafte i plina koja traje preko 60 godina.

Domaća proizvodnja u RH pada te je potrebno osigurati nove investicije u istraživanje ugljikovodika s ciljem povećanja domaće proizvodnje nafte i plina s obzirom da su svojevremeno ulaganja u istražne radnje pala zbog nedostatnih sredstva u nova ulaganja kako na moru tako i na kopnu. Proizvodnja nafte je od 2007. do 2013. pala za 34.6%, dok je proizvodnja plina pala za 28.5%.

Trenutno se u RH proizvodi oko 70% potreba plina i 20% potreba nafte. Energenti kao što su nafta i plin su pokretači gospodarskog rasta. U današnje vrijeme, dostupan energent znači jeftin energent te je energetska neovisnost pitanje suvereniteta i sigurnosti svake države.

Što je istražni prostor?

Prostor na kojem je moguće istraživati ugljikovodike uz strogu kontrolu i ograničenja.

Istražni prostor je prostor na kojem je moguće provesti istražne radnje u svrhu istraživanja ugljikovodika pod strogo kontroliranim uvjetima. Na području Jadranskog mora definirano je 28 istražnih prostora prosječne veličine između 1.000 i 1.600 km2. Istražni prostori koji su definirani u travnju 2014. godine odmaknuti su 10 km od obale i 6 km od otoka što ranije nije bio slučaj s obzirom da su istražni prostori zauzimali 100% Jadranskog mora te su uključivali otoke i obalu.

Na istražnom prostoru postoje razna ograničenja te je istražne aktivnosti moguće provoditi isključivo u skladu s ograničenjima.

Što znači istraživanje ugljikovodika i koliko traje?

U 5 godina koliko traje istraživanje, istražne radnje u moru traju samo 6 mjeseci.

Istraživanje ugljikovodika traje 5 godina. Za vrijeme 5 godina istraživanja radi se 3D seizmičko snimanje i istražno bušenje kojim se potvrđuje ima li uopće  nafte i/ili plina na istražnom prostoru. U 5 godina istraživanja istražne radnje koje se odvijaju u moru traju maksimalno 6 mjeseci – 3D seizmičko snimanje traje od jednog pa do najviše dva mjeseca, a istražno bušenje traje od jednog pa do najviše četiri mjeseca.

3D seizmičko snimanje radi se obično u prvoj godini istraživanja nakon čega slijedi uredski posao analize prikupljenih podataka, dok se istražno bušenje radi u četvrtoj godini istraživanja.

Ukoliko se za vrijeme istraživanja potvrdi komercijalno otkriće nafte i/ili plina moguće je započeti s eksploatacijom pod određenim uvjetima, odnosno potrebno je napraviti procjenu utjecaja na okoliš koja definira pod kojim uvjetima je moguće te je li uopće moguće provoditi eksploataciju.

Što je eksploatacijsko polje?

Prostor na kojem je odobrena eksploatacija nafte i/ili plina.

Eksploatacijsko polje je prostor na kojem je utvrđeno komercijalno otkriće nafte i/ili plina te su potvrđene rezerve i dozvoljena je eksploatacija. Trenutno na sjevernom dijelu Jadrana RH ima 3 eksploatacijska polja na kojima radi 20 proizvodnih plinskih platformi.

Što znači eksploatacija ugljikovodika?

Proizvodnja odnosno crpljenje nafte i/ili plina.

Eksploatacijska ugljikovodika podrazumijeva proizvodnju nafte ili plina, koja zavisno o veličini samog ležišta traje u prosjeku 25 godina.

Koja je razlika između istražne i eksploatacijske (proizvodne) bušotine?

Istražna bušotina potvrđuje ležište, proizvodna crpi naftu i/ili plin.

Istražnom bušotinom čija izrada zavisno o dubini mora traje između mjesec dana pa do četiri mjeseca potvrđuje se identificirano ležište ugljikovodika za koje se sumnja da ima značajne količine nafte i/ili plina.

Eksploatacijskom bušotinom razrađuje se potvrđeno ležište s ciljem proizvodnje nafte i/ili plina iz potvrđenog ležišta.

Koja je razlika između eksploatacijske bušotine i platforme?

Jedna platforma može biti povezana s desecima bušotina.

Eksploatacijske bušotine kojima se razrađuje potvrđeno ležište spajaju se na platformu. Na jednu platformu može biti spojeno nekoliko eksploatacijskih bušotina, što zavisi o samom ležištu. Primjerice na sjevernom Jadranu imamo 20 plinskih platformi, na koje je spojeno 50-ak eksploatacijskih bušotina.

Što je drugačije u odnosu na prijašnje aktivnosti istraživanja i eksploatacije koje je RH provodila?

Aktivnosti se odvijaju pod puno strožim nadzorom i s puno većim koristima za Hrvatsku.

Novim regulatornim okvirom koji je donesen 2013. godine, Republika Hrvatska je nametnula strože kriterije sigurnosti i zaštite okoliša, ali i omogućila veće gospodarske koristi od buduće proizvodnje nafte i /ili plina za državu. Znači, sve je isto kao i ranije, ali se sada aktivnosti odvijaju po puno strožim nadzorom i s puno većim koristima za Republiku Hrvatsku.

Može li se istraživati samo plin, a ne i nafta?

Plin i nafta su ugljikovodici i ne mogu se razdvajati prilikom istraživanja.

Svugdje u svijetu, pa tako i u Republici Hrvatskoj od davnina je omogućeno istraživanje i eksploatacija ugljikovodika, odnosno nafte i plina. Kada se istražuje, istražuju se ugljikovodici te dok se istraživanjem ne potvrde same rezerve, nemoguće je znati o kojem se točno resursu radi – nafti ili plinu.

Metode i tehnologija istraživanja nafte i plina kao i sama eksploatacija su iste i ne mogu se razdvajati. Ili se istražuju ugljikovodici što podrazumijeva i naftu i plin ili se ne istražuje ništa.

Koja je razlika između plinske i naftne platforme?

Nema razlike.

Nema tehnološke razlike, tehnologija platformi koje proizvodne naftu i plin je ista te je bazirana na zatvorenom sustavu, tzv. „zero pollution“.

Kakve će i kolike koristi Hrvatska imati od istraživanja ugljikovodika u Jadranu?

Investicije koje državu ništa ne koštaju.

Ovisno o istražnom prostoru, vrijednost investicija u istražne radnje, što uključuje 3D snimanja i istražne bušotine, kreću se od 50 do 150 milijuna eura po istražnom prostoru. To su investicije na koje su se investitori obvezali te taj novac ostaje u državi. Čak i ukoliko se za vrijeme istraživanja ne pronađe komercijalno otkriće nafte i/ili plina, za državu to ne predstavlja nikakav trošak već isključivo korist od stranih ulaganja u istražne radnje.

Iskustva u drugim državama pokazuju da 60% takvih investicija ostaje u državi, odnosno lokalnoj zajednici - kroz različite usluge i davanja. Najveću priliku imaju naše luke odnosno lučke usluge, logistika, brodogradilišta, građevinske usluge, zbrinjavanje otpada i slično.

Koje su ekonomske koristi od budućih nalazišta nafte ili plina?

Budući neto prihodi u dvije godine mogu riješiti problem državnog deficita.

Koristi su ogromne te ukoliko pričamo o direktnim koristima za državni proračun one mogu na godišnjoj razini iznositi nekoliko milijardi kuna. To znači da bi budući neto prihodi od eksploatacije nafte i/ili plina mogli u dvije godine riješiti problem državnog deficita.

Ukoliko pak pričamo o indirektnim učincima oni su također značajni - rast potrošnje, standarda, BDP-a i jačanje drugih ekonomskih pokazatelja neizbježni su, a poseban naglasak stavlja se na zapošljavanju domaće radne snage i rast direktne i indirektne industrije.

Hoće li se koncesionarima ugovorom uvjetovati i zapošljavanje domaće industrije, obrta, odnosno radne snage?

Hoće - nametnuto je korištenje hrvatskih proizvoda i usluga kao i zapošljavanje hrvatskih radnika.

U skladu s direktivama Europske unije, ugovorima je nametnuto korištenje hrvatskog proizvoda i usluga kao i radne snage. Hrvatska će imati uvid u sve što investitori rade – imamo pravo uključivanja i kontrole svake njihove nabavke koja prelazi sto tisuća eura, kao i odobravanje njihovih godišnjih budžeta, planova nabave i zapošljavanja. Uz takav strogi nadzor, osigurat će se najveću korist od projekata imaju upravo lokalno stanovništvo, lokalni proizvođači i pružatelji usluga – naravno, ukoliko smo u stanju ponuditi konkurentne proizvode i usluge.

Zašto je Hrvatska izabrala model u kojem svega između 55 i 65 posto dobiti od eventualne nafte ide u proračunu, dok susjedna Crna Gora planira između 65 i 70 posto dobiti od eventualne nafte?

Realan postotak koji državi donosi profit, a investitoru sigurnost.

U travnju 2014. godine, prezentirali smo naš model zajedno sa crnogorskim i ostalim modelima koje smo proučavali. Na temelju simulacije potencijalnih geoloških struktura i realne procjene potencijalnih rezervi donesena je odluka koja propisuje koliki postotak će od ovog projekta uprihoditi državni proračun. Radili smo i usporedbu s različitim modelima po svijetu od grčkog modela koji u proračun donosi 42%, talijanskog 52.5% do sirijskog i libijskog koje prelaze 90% kad je nafta u pitanju. Procjena je da je ovakav postotak za Hrvatsku realan te će donijeti najveći profit našoj državi, a da pri tom neće otjerati investitore.

Koliko platformi ima Italija?

Italija ima preko 100 platformi.

Trenutno je u talijanskom dijelu Jadrana aktivno 107 plinskih platformi na koje je spojeno gotovo 600 eksploatacijskih bušotina i 7 naftnih platformi na koje je spojeno 39 naftnih bušotina unutar 62 eksploatacijska polja (podaci preuzeti sa službene stranice Talijanskog Ministarstva gospodarstva) iz kojih se godišnje proizvede oko 5 milijardi m3 plina i 1.8 mil. barela nafte i kondenzata.

Italija ima samo nekoliko naftnih platformi?

Italija planira povećati domaću proizvodnju nafte za 148%.

Svojom energetskom strategijom iz 2013. godine, Italija planira povećati proizvodnju nafte za 148% i plina za 46% do 2020. godine. Time planiraju mobilizirati investicije od 15 milijardi EUR-a, uštedjeti 5 milijardi EUR-a godišnje na troškovima uvoza nafte i plina te kreirati 25.000 novih radnih mjesta. Povećanje proizvodnje potaknuto je 2014. godine novim uredbama i zakonima.

Ukoliko se u Italiji izlije nafta, hoće li biti štete u Hrvatskoj?

Veća je vjerojatnost i realnija opasnost da se nafta izlije na tankeru nego na platformi.

Sve države koje imaju izlaz na Jadransko more su u istraživanju ili eksploataciji ugljikovodika te je neupitno da će potencijalni akcident ukoliko se dogodi u Italiji, Crnoj Gori ili Albaniji imati utjecaja i u RH. Činjenica je da sve države koje izlaze na Jadransko more dijele isti rizik, a samo neke imaju koristi od toga putem eksploatacije ugljikovodika.

Kontakt
Željka Rukavina