Uskoro nadmetanje za ostatak kopna

30.1.2019.

Vlada Republike Hrvatske je na današnjoj sjednici donijela Odluku o pokretanju postupka nadmetanja za izdavanje dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na području Dinarida.

Nadmetanje za izdavanje dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na području Dinarida provodi se za četiri istražna prostora:

  • Istražni prostor Dinaridi-13 (DI-13), površine 3 556 km2 na području Karlovačke, Ličko-senjske i Primorsko-goranske županije
  • Istražni prostor Dinaridi-14 (DI-14), površine 2 698 km2 na području Karlovačke, Ličko-senjske i Zadarske županije
  • Istražni prostor Dinaridi-15 (DI-15), površine 2 864 km2 na području Ličko-senjske, Šibensko-kninske i Zadarske županije
  • Istražni prostor Dinaridi-16 (DI-16), površine 3 016 km2 na području Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije.

 

Istraživanje

Iz istražnih prostora izuzeti su nacionalni parkovi i parkovi prirode te su istražni prostori odmaknuti od obalne linije i od granice s BiH.

Definirane su zone izuzeća, a koje obuhvaćaju:

  • Prvu zona sanitarne zaštite (izvorišta)
  • Vodotoke i jezera u koje je uključena zaštitna zona od 1000m
  • Zaštićena kopnena područja (nacionalni parkovi, strogi i posebni rezerati i ostala zaštićena područja),
  • Rijetka staništa od iznimne biološke vrijednosti (špilje, jame, cretovi sa zaštitnom zonom od 500m, ramsarska područja sa zaštitnom zonom od 1000m )
  • Šume posebne namjene, P1 i P2 kategorija u području obradivog tla u području krša
  • Građevinske zone

U skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša (Narodne novine, broj 80/13 i 153/13) provedena je Strateška procjena utjecaja na okoliš te je nastavno na mjere i preporuke strateške procjene utjecaja na okoliš donesen, Odlukom o donošenju okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na kopnu dana 13. kolovoza 2015. godine, Okvirni plan i program istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na kopnu.

Na svakom istražnom prostoru planiranje i izvođenje radova istraživanja i eksploatacije ugljikovodika mora biti u skladu s ograničenjima i mjerama zaštite okoliša iz Okvirnog plana i programa, kao i uvjetima i ograničenjima iz prostornih planova.

Istraživanja se u samom početku izvode kroz tri faze. Prva faza podrazumijeva geološku prospekciju terena s kojom počinje i samo upoznavanje s terenom. Geološki stručnjaci pregledavaju teren i uzimaju uzorke stijena s površine koje kasnije služe za laboratorijska ispitivanja. Na površinskim uzorcima rade se paleontološke, sedimentološke, geokemijske i litološke analize u laboratoriju kako bi se dobio bolji uvid u kakvoću matičnih stijena te moguća rezervoarska svojstva intervala od interesa. Posebnim alatima „hvata” se plin koji dolazi iz podzemlja te se na njemu provode geokemijske analize. Ukoliko postoje, uzimaju se površinski uzorci nafte i bitumena za geokemijske analize.

Nakon toga slijedi snimanje gravimetrija i magnetometrije iz zraka – neinvazivna istražna aktivnost u kojoj se iz aviona nadlijeće prostor te se prikupljaju gravimetrijski i magnetometrsijski podaci podzemlja. Avioni su opremljeni posebnom opremom za snimanje te nadlijeću prostor u pravilnim razmacima kako bi se dobila slika podzemlja. Gravimetrijsko istraživanje identificira anomalije koje nastaju zbog različite gustoće među stijenama u podzemlju. Na taj način mogu se identificirati podzemne perspektivne strukture  za nastavak daljnjih istražnih radova.

Treća, posljednja faza je snimanje seizmike. Snimanje se izvodi na način da se promatra kretanje seizmičkog vala od njegovoga izvora na površini do značajnih geološko-geofizičkih promjena u podzemlju od kojih se on reflektira i njegov povratak do prijamnika – geofona. Kao izvor vala koriste se vibracijski kamioni koji se kreću uz utvrđene puteve, a buka koju oni proizvode manja je od buke kamiona tegljača. Snimljeni podaci interpretiraju se i izrađuje se geološki model na temelju kojeg se određuje potencijalne strukture i mogućnost pristupanja radovima koji bi doveli do eksploatacije.  

Na području Dinarida do sad je snimljeno ukupno 545,98 km 2D seizmičkih podataka. Istraživanje područja Dinarida, potaknuta i ohrabrena rasprostranjenim pojavama naftnih izdanaka i bituminoznih stijena, započela su pedesetih godina prošlog stoljeća. Rađena su opsežna i značajna geološka kartiranja te detaljna mjerenja stratigrafskih profila. Geofizička mjerenja započela su gravimetrijskim mjerenjima četrdesetih godina i nastavila se u pedesetim. Seizmička snimanja počela su 1957/58. (prva istražna bušotina izrađena je 1959. godine), a nekoliko njih pokazalo je potencijal s pojavom nafte i plina. Sva istraživanja radila je INA d.d. 

Naknade

Lokalnoj samoupravi pripada naknada za zauzetost površine koja iznosi 400 kn po km2 zauzete površine. Za istražne prostore dodijeljene u Slavoniji na prvom nadmetanju za kopno,  u periodu od lipnja 2016. godine do sada na račun lokalnih samouprava uplaćeno je preko 17 milijuna kuna.

Kompanije plaćaju i administrativnu naknadu u iznosu od 600.000 HRK godišnje, a u trenutku kada i ukoliko dođe do eksploatacije, dužne su plaćati naknadu za pridobivene količine u iznosu od 10% od vrijednosti pridobivenih ugljikovodika, naknadu za eksploatacijsko polje u iznosu od 4.000 HRK po km2.


Kontakt
Željka Rukavina