Istraživanje i eksploatacija ugljikovodika Šibensko-kninskoj županiji donijeli bi nadu za razvoj uspavane industrije bez negativnog utjecaja na turiza

12.2.2015.

Šibenik, 12. veljače 2015. - Nakon Zagreba, Dubrovnika i Zadra, Strateška studija utjecaja na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu i nacrt Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu danas su pred brojnom zainteresiranom javnošću predstavljeni i u Šibeniku. Na pitanja domaćina iz Šibensko-kninske županije, ekologa, stručnjaka i građana odgovarali su predsjednica Uprave Agencije za ugljikovodike, Barbara Dorić i direktor tvrtke IRES Ekologija, Mirko Mesarić, koji su ponovno istaknuli kako je Strateška studija jedan u nizu elemenata kojima se osiguravaju po okoliš najstroži, a po državu dosad ekonomski najisplativiji uvjeti eksploatacije Jadrana.

„Na temelju simulacije potencijalnih geoloških struktura i realne procjene potencijalnih rezervi, donesena je odluka koja propisuje koliki postotak će od ovog projekta uprihoditi državni proračun. Također, rađena je usporedba sa preko 100 država u svijetu uključujući i Crnu Goru prilikom donošenja novog financijskog modela, a isto je i prezentirano javnosti prije usvajanja novog financijskog modela. Ovakav postotak donijet će državi značajan profit, a isto tako neće otjerati investitore“, izjavila je Dorić na pitanje zbog čega je Crna Gora postavila uvjet od 70% prihoda koji će ići u njihov proračun.

„Investitorima smo postavili uvjete koji jamče da 55% vrijednosti svega što se eksploatira u Jadranu ide u državni proračun, dok je do prije niti godinu dana prema prijašnjem financijskom modelu ta brojka bila 5%“, rekla je Dorić. „Da je današnji model bio na snazi u 2013. godini u proračun bismo, na temelju tadašnje eksploatacije nafte i plina u Republici Hrvatskoj, uprihodili 3,8 mlijarde kuna umjesto uprihođenih 350 milijuna kuna“.

Uz financijske, predstavnici su istaknuli da treba uzeti u obzir i dugoročne gospodarske dobitke koji se vežu uz ovaj projekt, poput razvijanja niza popratnih usluga kao što su lučke usluge, građevinske usluge, usluge zbrinjavanja otpada i aktiviranje brodogradilišta, što bi na primjeru Šibensko-kninske županije značilo buđenje svih uspavanih industrija te osnažilo još jednu gospodarsku granu osim turizma.

Župan Šibensko-kninske županije, Goran Pauk uvodno je istaknuo i sažeo zajedničke brige te pozvao na konstruktivnu raspravu u svjetlu iznalaženja što boljih rješenja, napominjući da se o ovom dijelu Jadrana mora voditi posebna briga. Župan je izrazio naročitu zabrinutost zbog potencijalnog narušavanja turističkih vizura, na što su predstavnici odgovorili kako se naftne platforme zasigurno neće vidjeti s turistički atraktivnih područja jer postoje razna tehnička rješenja da platforme budu i nekoliko kilometara udaljene od same bušotine, a koncesionari su ih dužni pozicionirati tako da ne budu vidljive s plaža i turističkih naselja.

Okupljene su najviše zanimala pitanja zaštite Kornata i otoka Žirja. Uz argumentiranu raspravu, bilo je i brojnih emotivnih komentara o potrebi da se Jadran sačuva i zaštiti ovakav kakav jest, na što je predsjednica Uprave odgovorila kako se najviši standardi uvode upravo zato što je turizam naša najvažnija gospodarska grana, a Jadran najvredniji resurs koji kao država imamo.

Na pojedine kritike o necjelovitosti studije Mesarić je odgovorio: „Razdoblje javne rasprave upravo postoji da nas javnost dopuni i da se isprave potencijalne pogreške s ciljem kreiranja što boljeg dokumenta. Ipak, moram istaknuti da je ova studija obradila stvari koje nikad do sad nisu bile obrađivane, kao sto su pitanja buke i utjecaji buke u moru, na što smo vrlo ponosni“.

Istaknuo je kako su, prilikom postavljanja ograničenja, uzeti u obizr faktori poput turizma i ribarstva pa se tako osim plovnih puteva nautičkog turizma uzelo u obzir i kretanje ribarskih brodova te su na temelju toga i još mnogih drugih faktora rađene korekcije na istražnim područjima, a u određenim je područjima potrebno obaviti i dodatne konzultacije kako bi se što optimalnije zaštitili svi elementi od značaja.

Velik broj aktivista iz raznih udruga koji su bili prisutni i na prethodnom savjetovanju u Zadru bili su prisutni i danas te su jasno izrekli svoje protivljenje ovom projektu. Okupljena javnost komentirala je kako bi se pojedini dijelovi strateške studije trebali proširiti ili jasnije obrazložiti, što je prihvaćeno od samog izrađivača. Svi su pozvani da svoje komentare i kritike pošalju i u pisanom obliku kako bi ih se uvrstilo u samu proceduru izrade studije.

„Do sada je na našu adresu pristiglo više od 700 e-mailova sa raznim komentarima, pitanjima, kritikama i konstruktivnim prijedlozima. Argumentirani i pravovaljani prijedlozi će se uvažiti i ugraditi u studiju te će se svima, neovisno o tome jesu li njihovi prijedlozi uvaženi ili ne, odgovoriti na njihove prijedloge i komentare s objašnjenjem o daljnjem postupanju“, izjavila je Dorić.

Javna rasprava otvorena je do 16. veljače 2015. godine. Studija, kao i sva prateća dokumentacija zajedno s obrascima za sudjelovanje u javnoj raspravi je dostupna javnosti na službenim web stranicama Ministarstva gospodarstva, a javnosti je za vrijeme trajanja javnog uvida i javne rasprave, u prostorijama Agencije za ugljikovodike, Miramarska cesta 24, 10000 Zagreb, radnim danom od 10 do 15 sati, omogućen javni uvid u Stratešku studiju i Okvirni plan i program. Mišljenja, prijedlozi i primjedbe o Studiji mogu se dati do zaključenja javne rasprave putem obrasca za sudjelovanje u savjetovanju na e-mail adresu: rudarstvo@mingo.hr ili na adresu Ministarstva gospodarstva, Sektor za rudarstvo, Ulica grada Vukovara 78, Zagreb, s naznakom: "Javna rasprava o Strateškoj studiji o vjerojatnom značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu".


Kontakt
Željka Rukavina