Geološki potencijal

Geološki potencijal mora

Plin

Na sjevernom Jadranu u Republici Hrvatskoj otkriveno je 22 nalazišta plina s ukupno procijenjenim rezervama od oko 1.3 trilijuna kubičnih stopa. Republika Hrvatska trenutno ima 19 plinskih proizvodnih platformi i jednu kompresorsku na koje je spojeno 51 eksploatacijska (proizvodna) bušotina unutar 3 eksploatacijska polja, a iz kojih se godišnje proizvede oko 1,2 milijarde m3 plina.

U Italiji je na području Jadranskog mora otkriveno oko 130 nalazišta s procijenjenim rezervama od oko 23 trilijuna kubičnih stopa, a od navedenih 130, danas je u fazi proizvodnje 45 polja. Republika Italija trenutno ima 107 plinskih platformi na koje je spojeno gotovo 600 eksploatacijskih plinskih bušotina iz kojih se godišnje proizvede oko 5 milijardi m3 plina (podaci preuzeti sa službene stranice Talijanskog Ministarstva gospodarstva).

Nafta

Do današnjeg dana u hrvatskom dijelu Jadranskog mora nije bilo komercijalnih otkrića nafte, iako su bušotine Vlasta – 1 i Jadran 13/1 imale pozitivna otkrića nafte koja iz komercijalno-tehničkih razloga nije eksploatirana.

U Italiji je bilo ukupno 24 otkrića nafte s procijenjenim rezervama od 550 milijuna barela, a 7 polja je trenutno u fazi proizvodnje. Republika Italija trenutno ima 7 naftnih platformi na koje je spojeno 39 eksploatacijskih naftnih bušotina unutar iz koji se godišnje proizvede 1.8 mil. barela nafte (podaci preuzeti sa službene stranice Talijanskog Ministarstva gospodarstva).

Usporedba aktivnosti istraživanja i eksploatacije na hrvatskom u talijanskom dijelu jadrana

Ugljikovodični potencijali

Obradivši preliminarne rezultate novih 2D seizmičkih podataka, identificirano je nekoliko potencijalnih tragova koji bi mogli dovesti do otkrića ugljikovodika nakon što se poduzmu daljnja snimanja, procjene i bušenje. Dalje su navedeni odabrani primjeri.

Potencijalna nalazišta plina

Primjer novih 2d podataka sjevernog jadrana koji pokazuje potencijalne nakupine plina

Primjer novih 2d podataka sjevernog jadrana koji pokazuje potencijalne nakupine plina

Primjer novih 2d podataka sjevernog Jadrana koji pokazuje potencijalne nakupine plina i nikad razvijeno otkriće Ksenija - 1

Primjer novih 2d podataka sjevernog Jadrana koji pokazuje potencijalne nakupine plina i nikad razvijeno otkriće Ksenija - 1

Primjer novih 2d podataka sjevernog Jadrana koji pokazuje potencijalne nakupine plina

Primjer novih 2d podataka sjevernog Jadrana koji pokazuje potencijalne nakupine plina

Potencijalna nalazišta nafte

Primjer novog seizmičkog 2d snimanja južnog Jadrana koji pokazuje brojne potencijalne nakupine. Nalazište karbonata je identično sličnim nakupinama na talijanskoj strani Jadrana i stoga je potencijalno u njemu smještena nafta

Primjer novog seizmičkog 2d snimanja južnog Jadrana koji pokazuje brojne potencijalne nakupine. Nalazište karbonata je identično sličnim nakupinama na talijanskoj strani Jadrana i stoga je potencijalno u njemu smještena nafta

Primjer novog seizmičkog 2d snimanja južnog Jadrana koji pokazuje brojne potencijalne nakupine nafte na nekoliko lokacija

Primjer novog seizmičkog 2d snimanja južnog Jadrana koji pokazuje brojne potencijalne nakupine nafte na nekoliko lokacija

Primjer novih 2d snimaka Jadrana koji pokazuje moguće nalazište nafte uz rub glavne karbonatne platforme

Primjer novih 2d snimaka Jadrana koji pokazuje moguće nalazište nafte uz rub glavne karbonatne platforme

Geološki potencijal kopna

S obzirom da su nalazišta ugljikovodika dokazana i da se aktivno proizvode u svakom dijelu Panonskog bazena kontinentalne Hrvatske i da su nekomercijalne količine ugljikovodika otkrivene u Dinaridima (plin otkriven na otoku Braču u Bušotini Brač-1, 1979. dok se je nafta otkrila u bušotini Ravni Kotari 2, 1966.) ukazuje na nalazišta ugljikovodika u dubinama koje nisu bile eksploatirane u toj regiji. Dokazano, sustav ugljikovodika hrvatskog Panonskog bazena sadrži više nalazišta rezervoara i pokrovnih stijena.

Glavne kolektorske stijene sastoje se od:

  • Deltne sekvence Panonskog sistema - donji dio sekvence taložen je u dubokom moru i smatra se vrlo dobrim matičnim stijenama za naftu i plin. Gornji dio (deltni kompleks) je više za generiranje plina i smatra se da nikad nije bio dovoljno duboko da dosegne naftni prozor. Međutim, teško je razdvojiti ove dvije matične stijene unutar bazena.
  • Gornji Neogen - Matične stijene s tipom kerogena II i III taložene su kao marinske ili boćate gline i lapori taloženi u restriktivnim lagunskim okolišima; ukupan sadržaj organskog ugljika (TOC) je od 1-2 wt pa sve od 5 wt %.
  • Donjo Miocenski siltiti i muljnjaci s kerogenom tipa III su zreli do prezreli i generiraju suhi, mokri i plinskii kondenzat.
  • Gornjotirjaski "Kossen" crni šejlovi i lapori smatraju se matičnim stijenama za generiranje nafte i prirodnog plina u dubokim sistemima.

Glavni proizvodni rezervoari u bazenu dokazano uključuju slijedeće:

  • Trijaski vapnenci i dolomiti (poroziteta do 38%);
  • Kredni karbonati;
  • Neogenske naslage Panonskog bazena (svi porozni pijesci unutar ovih naslaga mogu predstavljati kolektorske jedinice ako su strukturno/stratigrafski u dobroj poziciji);
  • Oligocenski pjesci unutar "Paleogenskih bazena" (primjer turbifiti "Kiscell" formacije);
  • Frakturirane metamorfne i magmatske stijene temeljnog gorja, Prekambrijske - Paleozojske starosti;
  • Rezervoati Dinarida su uglavnom sastavljeni od karbonata s grebenskim vapnencima gornje Jure, bio-akumuliranim vapnencima Cenomana, onkoidalnim i oolitičnim vapnencima (Apt-Alb) i sakaroidalnim (šećerastim) dolomitima i dolomitnim brečama srednje Jure.

Šejlovi su uglavnom prisutni na većini područja, osiguravaju unutar formacijske pro-delta i delta-top muljnjake. U većini polja, glinoviti intervali iznad rezervoara obično tvore pokrovne formacije. To također može biti matična stijena koja leži nad ležištem. Neogenske naslage smatraju se gornjim izolatorom za sva starija ležišta.

U Panonskom bazenu razlikuje se 5 glavnih grupa ciljeva istaživanja koji su klasificirani prema strukturnom pripadanju (većina polja uključuje rezervoare s više stratigrafskih nivoa):

  • Miocensko - Pliocenske klastične i/ili karbonatne serije navučene preko uzdignuća temeljnog gorja tvore najznačajnije istražne ciljeve u bazenu (takvi istražni ciljevi predstavljeni su post-rift kompakcijskim navlakama);
  • Frakturirana i/ili trošna uzvišenja temeljnog gorja s ili bez Miocenskih bazalnih konglomerata s Miocenskim muljnjakom kao pokrovom - tvori važnu grupu ciljeva istraživanja (ciljevi istraživanja tipa 1 i 2 se nalaze ponekad zajedno);
  • Miocenski ekstenzijski kosi rasjedni blokovi  (tilted fault block) koji sadrže rezervoare različite starosti, predstavljaju vrlo važnu grupu istražnih ciljeva (pre-rift / basement compactional drape);
  • Ciljevi istraživanja vezani za inverzije nalaze se u antiklinalama koje su povezane uz reaktivaciju rasjeda s pomakom po pružanju (strike slip) i uključuju Miocensko - Pliocenske klastične rezervoare;
  • Raftni Miocenski - okrnjeni pješčenjaci (truncated), s pokrovom post-riftnih muljnjaka (ovaj tip cilja istraživanja formalno može pripadati tipu 1).

Generalno, kombinirani strukturno - stratigrafski ciljevi istraživanja najčešće su oblik pojavljivanja na većini polja u bazenu. Gorespecificirani tipovi ciljeva istraživanja važeći su u svim zemljama koje dijele Panonski bazen.

Preliminarna analiza seizmičkih i drugih dostupnih podataka pokazuje da Panonski bazen sadrži značajan preostali potencijal. Jednostavna usporedba Mađarske i Hrvatske ukazuje da obje imaju sličnu veličinu i strukturu kopna u području panonskog bazena dok Hrvatska ima izbušeno tek 33% od ukupnog broja proizvodnih bušotina uspoređujući s Mađarskom (izvađeno iz IHS statističke baze podataka) i manje od 52% otkrivenih rezervi.

Glavni potencijal neotkrivenih resursa očekuje se u:

  • Neistraženim dubljim dijelovima mezozoika;
  • Intra-fliš ili sub-fliš bazenima kakvi su u Poljskoj i Ukrajini
  • Neogenskim stratigrafskim zamkama podbazena;
  • Područjima koja nisu bila istraživana;
  • Nekonvencionalnim resursima.

Pored neotkrivenih potencijala, prema IHS-ovoj bazi podataka, trenutno oko 65 milijuna barela (MMboe) pridobivih rezervi je nerazrađenih.

Kontakt
Željka Rukavina