Istražne aktivnosti

Istražno razdoblje traje pet godina (prva istražna faza – 3 godine, druga istražna faza – 2 godine), a može se dva puta produljiti po 6 mjeseci.

Prva faza istraživanja započinje upoznavanjem općega geološkog sastava i geološke građe širega područja. U Hrvatskoj se to odnosi na područje Panonskoga bazena i područje Dinarida. Rezultati se prvenstveno prikazuju geološkim kartama nastalim geološkim kartiranjem terena na površini. Daljnje pojedinosti o geološkim značajkama u dubini prikupljaju se raznim vrstama geofizičkih istraživanja, a tek nakon toga slijedi bušenje. Izuzetno je važno prikupljanje podataka o znakovima naftoplinonosnosti područja od interesa. To su izdanci nafte i/ili plina kojih u Panonskom bazenu ima na više mjesta (Peklenica u Međimurju, Paklenica kraj Novske, bunar „Martin“ na obroncima Moslavačke gore i dr.). U Dinaridima su znakovi naftoplinonosnosti izdanci karbonatnih stijena impregniranih bitumenom ili s infiltracijama bitumena. Ima ih na više od 100 smjestišta idući od Istre do zaleđa Dubrovnika.

Vrste geofizičkih istraživanja u svrhu otkrivanja ležišta ugljikovodika načelno se mogu izdvojiti na ona regionalnoga karaktera s malim stupnjem detaljnosti, poput gravimetrije,te ona visoke razlučivosti podataka iz podzemlja, kao što su refleksijska seizmička istraživanja, tj. snimanja ili profiliranja.

Geološka prospekcija terena je istražna aktivnost s kojom počinje upoznavanje s terenom. Geološki stručnjaci pregledavaju teren i uzimaju uzorke stijena s površine koje kasnije služe za laboratorijska ispitivanja. Na površinskim uzorcima rade se paleontološke, sedimentološke, facijesne i stratigrafske analize u laboratoriju kako bi se dobio bolji uvid u moguća rezervoarska svojstva stratigrafskih intervala od interesa. Posebnim alatima „hvata” se plin koji dolazi iz podzemlja te se na njemu provode geokemijske analize. Ukoliko postoje, uzimaju se površinski uzorci nafte za geokemijsku analizu.

Gravimetrija i magnetometrija iz zraka su istražne aktivnosti u kojima se iz aviona nadlijeće prostor i snimaju gravimetrijske i magnetometrijske slike podzemlja.

Avioni su opremljeni posebnom opremom za snimanje te nadlijeću prostor u pravilnim razmacima kako bi se dobila slika podzemlja. Gravimetrijsko istraživanje je u stanju identificirati anomalije u ubrzanju koja nastaju zbog gustoće među tijelima u podzemlju. Na taj način mogu se identificirati podzemne strukture s perspektivom daljnjih istražnih radova.

Snimanje seizmike se izvodi na način da se promatra kretanje seizmičkog vala od njegovoga izvora na površini do geoloških elemenata u podzemlju od kojih se on reflektira i njegov povratak do prijamnika – geofona. Kao izvor vala koristi se vibracioni kamioni koji se kreću uz utvrđene puteve te je buka koju oni proizvode manja od buke kamiona tegljača. 3D seizmičko snimanje radi se obično u prvoj godini istraživanja nakon čega slijedi uredski posao analize prikupljenih podataka, dok se istražno bušenje radi u četvrtoj godini istraživanja.

Na temelju dobivenih podataka, investitori rade na interpretaciji podataka i ažuriranju geoloških studija s ciljem da se u narednom razdoblju odrede sva perspektivna nalazišta.


Ukoliko se za vrijeme istraživanja potvrdi komercijalno otkriće nafte i/ili plina moguće je započeti s eksploatacijom pod određenim uvjetima, odnosno potrebno je napraviti procjenu utjecaja na okoliš koja definira pod kojim uvjetima je moguće te je li uopće moguće provoditi eksploataciju.

 

Kontakt
Željka Rukavina