NACIONALNI PLAN OPORAVKA I OTPORNOSTI (NPOO)

Geotermalni projekti u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti

Kroz mjeru C1.2. R1-I2 Poticanje energetske učinkovitosti, toplinarstva i obnovljivih izvora energije za dekarbonizaciju energetskog sektora, Agenciji za ugljikovodike odobrena su sredstva u iznosu od 225 milijuna kuna namijenjenih za potvrđivanje geotermalnog potencijala koji podrazumijevaju snimanje geofizičkih podataka te izradu dvije istražne bušotine, a u svrhu korištenja geotemalne energije u toplinarstvu. Predloženi preliminarni istražni prostori su: Velika Gorica, Osijek, Donji Miholjac, Vukovar, Đurđenovac, Zaprešić, Požega, Vinkovci i Sisak. Od navedenog će se odabrati 6 lokacija sukladno određenim kriterijima.

Dodatnih 25 mil eura očekujemo iz Operativnog programa konkurentnost i kohezije, a radimo na pripremi novih projekata koje bismo prijavili u program VFO-a za razdoblje 2021. – 2027.

Geoterme mogu biti pokretač lokalnog ekonomskog razvoja, a pri tome velike benefite mogu ostvariti ruralna područja. Očekujemo i radimo na tome da omogućimo razvoj geotermalnih projekata kroz sve programe, posebice one koji se odnose na poljoprivredu gdje vidimo veliki potencijal i prostor u kojem možemo doprinijeti razvoju nove poljoprivredne strategije. Primjerice, proizvodnja u staklenicima ostvaruje značajno povoljniji financijski efekti u odnosu na proizvodnju ratarskih kultura. Troškovi energije su stabilni i predvidljivi dugoročno, a na izvor ne utječu vanjski čimbenici poput vjetra i sunca. Republika Hrvatska također ima izuzetnu prednost/posebnost da u dijelovima gdje potencijal sunca i vjetra nije najpogodniji za razvoj, imamo geotermalni potencijal koji možemo iskoristiti. Također, recimo i to da je jedna bušotina dostatna za grijanje cca 35.000 m2 staklenika, dok bi za isti takav staklenik, ukoliko bi se odlučili za solare bilo potrebno osigurati isto toliko kvadrata zemljišta na kojem bi ti solari bili instalirani.

 

Uspostavili smo temelje za daljnji razvoj kako smo i najavljivali, posebice lokalnih zajednica, ali i Hrvatsku pozicionirali kao zemlju primjer u načinu provedbe projekata. Bilo je ključno iskoristiti mogućnosti koje se nude usmjeravanjem europskih fondova za oporavak prema kružnoj i klimatski neutralnoj ekonomiji, što smo također ostvarili, a na nama je sada pronaći daljnje ekonomske isplative modele koji će ove projekte učiniti još konkurentnijima te im dati važnost u hrvatskoj energetskoj politici kakvu imaju u okvirima relevantnih svjetskih organizacija i izvješća.

Kontakt
Željka Rukavina